Kopaonik biznis forum, koji je od 1. marta do 4. marta okupio više od 1.400 učesnika – poslovnih ljudi, bankara i ekonomista, predstavnika naše države, regiona i Evrope – dobrim delom je posvećen Četvrtoj industrijskoj revoluciji (tzv. Industry 4.0), u kojoj informatika, odnosno IT sektor igra veoma značajnu ulogu.

Organizator ovog prestižnog skupa, Savez ekonomista Srbije, pozvao je i jednog od osnivača Helianta, Vukašina Radulovića, da učestvuje na današnjem panelu Healthcare 4.0 – Opportunity or threat? (Zdravstvo 4.0 – Prilika ili pretnja?)

Na istom panelu izlaganja su imali i Ana Govedarica, direktorka Roche Srbija, Marko Jovanović, direktor IT sektora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Jasmina Knežević, osnivačica Bel Medic-a i Nenad Paunović, savetnik predsednice Vlade za IT sektor i preduzetništvo.

 

 

Radulović je ukazao na to kako domaća IT industrija može da podrži digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema i govorio o praktičnim izazovima koji se na tom putu nalaze.

Predstavnik Helianta je istakao da se sam način lečenja ljudi menja uz pomoć tehnologija, zbog toga što su danas informacije mnogo dostupnije, te da se uz njihovu pomoć menja i način rada u zdravstvu.

Uz pomoć najnovijih informacionih tehnologija, tokom Četvrte industrijske revolucije količina znanja u zdravstvu se duplira svakih 73 dana, prema podacima američkog Medicinskog žurnala.

Radulović je podsetio da je pedesetih godina prošlog veka ovaj stručni časopis prognozirao da će se znanje u medicini duplirati svakih 50 godina, osamdesetih je taj period skratio na 20 godina, da bi najnovija prognoza bila drastično skraćena na manje od dva i po meseca.

Upotreba informacionih tehnologija u pretraživanju baza podataka je u tom procesu jedna od najvažnijih. Sami podaci danas više nisu dovoljni, oni se moraju obraditi i dobro struktuirati da bi bili pretraživi, iz čega je danas nastala čitava jedna industrija.

Ne tako davno su doneli tehnološku revoluciju, ali danas su sami informacioni sistemi i baze podataka postali standard. Srbija je u tome poslednjih godina veoma napredovala i postavila osnove za naredni korak u tehnološkoj revoluciji.

 

 

Sada su zdravstvene ustanove opremljene kompjuterima i umrežene, imaju i informacione sisteme u koje se unose podaci. Ali kako te podatke pretražiti, kako ih ukrstiti sa drugim relevantnim podacima, kako ih upotrebiti u datom trenutku, kako im verovati… to su koraci na kojima se danas uveliko radi.

Blizu 90 odsto zdravstvenih ustanova u Srbiji, i državnih i privatnih, je, prema Radulovićevim rečima, na više nego prihvatljivom stepenu informatizacije, pre svega zahvaljujući velikim državnim sistemima, poput Ministarstva zdravlja, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje ili Institutu za javno zdravlje, koji sada traže podatke u elektronskom obliku i papirno izveštavanje sele u zaborav.

Radulović je podsetio da živimo u vreme kada jedna aplikacija može da potpuno promeni tržište – od Ryan Air-a do booking.com ili CarGo kod nas – kojima je tehnologija obezbedila da smanje troškove i potpuno se oslone na online prodaju.

U medicini se ide pet koraka dalje, naglašava predstavnik Helianta – informacione tehnologije ne pomažu više samo u tome da se zakaže pregled ili da se dobije recept za lekove. U tehnološkoj revoluciji u zdravstvu se danas protokoli lečenja sve više oslanjaju na podatke dobijene uz pomoć informacionih sistema. Tako su stvorene baze znanja, tzv. real world evidence (dokazi iz realnog sveta), koji u modernom svetu zdravstva predstavljaju osnov istraživanja, smernice za rad, koji su uneli novu revoluciju i promenili način rada u zdravstvu.

Danas se, recimo, mogu pratiti efekti nekog leka godinama i videti kakve rezultate daje u različitim okolnostima. Na taj način se ponekad vidi da su lekovi pomogli i tamo gde se nekada mislilo da ne bi. Takve se analize uspešno koriste, recimo, u onkologiji.

Baze podataka ne pomažu samo u procesu lečenja, naglasio je Vukašin Radulović, već se mogu koristiti i u merenjima ekonomskih aspekata rada bolnice ili neke druge zdravstvene ustanove, te da pomognu menadžerima da efikasnije upravljaju.